ČINJENICA: Skladanje, pisanje tekstova, snimanje i izdavanje glazbe su posao, i to posao za koji su potrebna stalna ulaganja kako bi se javnosti ponudili novi glazbenici i kako bi se dugoročno razvile njihove karijere. Bez tih ulaganja, mnoge mlade glazbene umjetnike vjerojatno nikada nitko neće čuti.

Činjenica je da nezakonita razmjena datoteka smanjuje zakonitu prodaju, a ona je osnovni način na koji većina glazbenih umjetnika te skladatelja i tekstopisaca zarađuju za život svojom glazbom. Učinak smanjenja prodaje je golem. Koncertne turneje oduvijek su bile jedan od izvora zarade, no one ne mogu financirati čitavu karijeru pojedinoga glazbenika niti mogu održati mnoge žanrove koji se ne temelje na izvedbama u živo. Troškovi turneja znače da se dobit koja se na njima ostvaruje, iako je u nekim slučajevima poprilična, u većini slučajeva prebija s troškovima. Čak i kad se novoga glazbenog umjetnika otkrije putem interneta, i kad se on razlikuje od mnoštva, ako dovoljan broj ljudi ne kupi njegovu skladbu, bilo putem zakonite mrežne stranice ili u fizičkom obliku, takav umjetnik neće moći zaraditi za život.

Dakako, nekolicina glazbenih umjetnika postaju velike zvijezde i uz to ostvaruju i veliku financijsku zaradu. No kad je riječ o industriji koja je u njih uložila, njezina se dobit upotrebljava za ulaganje u nove glazbene umjetnike.

Ako potrošači žele širok izbor i raznovrsnu glazbu, ako žele da njihovi omiljeni glazbeni umjetnici budu uspješni ili da se nastave otkrivati novi talenti, najbolje je da kupuju svoju glazbu i da posjećuju izvedbe u živo.

Deset mitova o diskografskoj industriji i glazbi putem interneta koji se najčešće ponavljaju.

"Ti su glazbeni umjetnici i onako silno bogati, pa im besplatno skidanje nekoliko skladbi neće naškoditi."

Velika većina glazbenih umjetnika NIJE bogata. Najveći gubitnici su novi umjetnici jer neplaćanje za glazbu znači da su sredstva koja se mogu uložiti u nove talente mnogo manja.

" 'Besplatna glazba' zvuči odlično. U čemu je problem?"

Problem je u tome da glazbeni umjetnici, i stotine drugih ljudi koji su pomogli u stvaranju snimke, neće biti plaćeni za svoj trud. Glazba se općenito uzima bez dopuštenja, a često i prije nego što je spremna za objavljivanje na način koji su umjetnici odredili.

"Piratstvo na internetu možda i jest problem, no ne može ga se zaustaviti."

Diskografska industrija već je podnijela tužbe protiv tisuća mrežnih mjesta diljem svijeta i protiv velikoga broja pojedinaca koji su nezakonito distribuirali datoteke putem mreža za izravnu razmjenu datoteka (P2P). Velika većina mrežnih mjesta skida sa svojih stranica nezakonit materijal kad se od njih zatraži da to učine. Ako to ne učine, krajnji korak je sudska tužba. Edukativni programi, potpora zakonitim mrežnim mjestima i poziv pružateljima internetskih usluga da instaliraju tehnološke "blokade" također su neki od načina na koje industrija reagira na ovaj problem.

"Stavljanje glazbe na Internet bez suglasnosti autora možda i jest nezakonito, no ne pretjeruje li glazbena industrija kad govori o učinku koji to ima na glazbeni sektor?"

Postoje uvjerljivi dokazi da neovlašteno umnožavanje i distribucija znače manju prodaju glazbe. Primjerice, ekonomist Stan Liebowitz proveo je opsežno istraživanje koje je pokazalo da postoji "bliska veza između promjena u razmjeni datoteka i promjena u prodaji glazbenih snimki", koja uzrokuje "znatnu štetu glazbenoj industriji".

"Pravi je problem to što glazbena industrija želi zaustaviti napredak tehnologije."

Glazbena industrija želi napredak koji tehnologija donosi, ali ne želi da se tehnologija zlorabi na štetu čitave jedne gospodarske grane. Od Edisonova fonografa, preko vinila, kaseta i CD-a, do datoteke u MP3 formatu, glazbena industrija prihvatila je nove oblike i nove ideje, a danas to čini više nego ikada prije i brže nego druge "industrije sadržaja".

"Nema zakonitih usluga kojima bih se mogao koristiti, pa sam se prisiljen poslužiti nezakonitima."

Danas već postoji mnoštvo zakonitih pružatelja usluga koji nude više od šest milijuna skladbi – a sve vrijeme pojavljuju se i nove. Na stranici www.hdu.hr možete naći popis zakonitih prodavatelja. Cijena CD-a ili skladbe u većini je zemalja pala ili je ostala ista, no problem piratstva se pogoršao. Kad platite CD ili MP3, plaćate naknadu za troškove razvoja, izrade, marketinga i distribucije glazbe. Ljudi koji plaćaju te troškove ne mogu se natjecati s glazbom koja se dijeli "besplatno".

"Čuo sam glazbene umjetnike kako kažu da je pružanje besplatne mogućnosti skidanja njihove glazbe najbolji način da ih se čuje i da na taj način promiču svoju glazbu i povećavaju prodaju."

Mnogi glazbeni umjetnici uistinu odlučuju da će zbog promidžbenih razloga omogućiti pristup svojoj glazbi. Općenito, takav korak prati marketinško predstavljanje budućega singla ili albuma, a koristi se kako bi se što više ljudi upoznalo s proizvodom koji će se u budućnosti prodavati. No važno je da je to odluka glazbenoga umjetnika i drugih nositelja prava koji se za takvo što odlučuju s dobrim razlogom. Ne može netko drugi odlučiti što će se besplatno distribuirati.

"Ništa od novca od prodaje putem interneta i onako ne dođe do glazbenih umjetnika."

Diskografske tvrtke umjetnicima isplaćuju tantijeme od prodaje putem interneta na isti način na koji isplaćuju i tantijeme od prodaje CD-a.

"Razmjena datoteka i prženje su poput kućnog presnimavanja kaseta, a ono nikada nije uništilo glazbeni sektor."

Razmjena datoteka putem interneta nimalo nije nalik kućnom presnimavanju kaseta. To je kao da usporedite nekoga tko fizički prepisuje pismo s tiskarom koja može u minuti izraditi stotine primjeraka istoga pisma, i potom ih staviti na raspolaganje neograničenom broju ljudi diljem svijeta, i to besplatno.

"Diskografske tvrtke su krive što skladbe svojih umjetnika ne stavljaju dovoljno brzo na internet."

Iako svatko može vrlo jednostavno staviti glazbenu datoteku u MP3 formatu na internet i potom je drugima dati besplatno, potrebno je određeno vrijeme da se to napravi na način koji će omogućiti praćenje tog mrežnog proizvoda tijekom čitavoga postupka, pri čemu će umjetnici, izdavači, diskografske tvrtke, prodavači na malo, svi dobiti svoj dio zarade.