AUTORSKO PRAVNI POREDAK (AUTORSKO PRAVO)
• autorsko pravo
• srodna (susjedna) prava
• izvođačko pravo
• pravo proizvođača fonograma (fonogramsko)
• pravo proizvođača videoigrama (filmskih producenata)
• pravo organizacija za radio difuziju (radio, TV)
• pravo nakladnika
• pravo proizvođača baza podataka
Objekti tih prava nisu uvijek materijalizirani (opipljivi), ali se u pravnom prometu pojavljuju u materijaliziranom obliku.
Mogu biti materijalizirani u bezbroj primjeraka, i glede svakog od tih primjeraka postoji autorsko/srodno pravo.
ODNOS PREMA VLASNIŠTVU
Vlasnik stvari koja sadrži objek autorskog/srodnog prava u najvećem broju slučajeva nije nositelj autorskog/srodnog prava.
Vlasnik stvari koja sadrži objekt autrorskog/srodnog prava (nosača zvuka, slike i drugih podataka npr. CD, DVD) ne može sa svojom stvari što god hoće, ograničen je autorsko/srodnim pravom.
Na stvari, uz vlasništvo može istodobno postojati i više prava iz skupine intelektualnog vlasništva
Npr. Na DVD često postoji
• autorsko pravo
• izvođačko pravo
• fonogramsko pravo
• videogramsko pravo
• pravo žiga
a nije isključeno i postojanje prava proizvođača podataka, pravo organizacija za radiodifuziju, patent ...
Vlasnik zakvog DVD-a je opterećen svakim od tih prava, tj.mora imati od nositelja svakog od tih prava dopuštenje za odnosno korištenje.
U čemu se sastoje ovlaštenja nositelja prava :
• Autor (nositelj autorskog prava) može sa svojim dijelom činiti što god ga je volja, podložan je posebno određenim ograničenjima. Autosko pravo je tzv. Otvoreno pravo
• Nositelji srodnih prava mogu ono što im je zakonom posebno priznato. Srodna prava su tzv. Kataloška prava
IZVOĐAČKO PRAVO (NAJBLIŽI SRODNIK)
Kao i autorsko pravo sadrži tzv. Moralnopravnu komponentu (paternitet, integritet, čast ili ugled) i imovinsko pravnu komponentu koja se sastoji u pravu
Dopustiti i zabraniti
• Fiksiranje svoje nefiksirane uzvedbe
• Distribuiranje, kao i pravo iznajmljivanja svoje fiksirane izvedbe
• Priopćavanje javnosti svoje nefiksirane i fiksirane izvedbe
kao i pravu na naknadu za javnu prosudbu, ali i u slučajevima posebnog ograničavanja prava (reproduciranje za privatno korištenje).
PRODUCENTSKA PRAVA – FONOGRAMI, VIDEOGRAMI
Fonogram je fiksacija zvukaova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove
Proizvođač fonograma je osoba koja poduzima inicijativu i koja je odgovorna za prvo fiksiranje fonograma
Videogram je fiksacija audiovizualnog djela, kao i slijeda pomičnih slika popraćenih zvukom ili bez zvuka.
Proizvođač videograma (filmski producent) je osoba, koja u svoje ime daje inicijativu, prikuplja financijska sredstva, organizira i preuzima odgovornost za stvaranje prve fiksacije videograma
Smatra se da je proizvođač fonograma/videograma, dok se ne dokaže drukčije, onaj čije je ime, odnosno naziv redovito označen kao nositelj prava proizvođača fonograma/videograma na fonogramu/videogramu.
Producentska prava nemaju moralnopravnu komponentu nego samo imovinskopravnu.
Fonogramsko pravo se sastoji u isključivom pravu
• reproduciranja
• distribuiranja, kao i prava iznajmljivanja
• stavljanja na raspolaganje javnosti
• kao i pravu na naknadu za emitiranje i priopćavanje javnosti, javno posuđivanje i u slučaju ograničenja radi reproduciranja za privatno korištenje
Videogramsko pravo se sastoji u isključivom pravu
• reproduciranja
• distribuiranja, kao i pravo iznajmljivanja
• javnog prikazivanja
• stavljanja na raspolaganje javnosti
• kao i u pravu na naknadu za javno posuživanje i u slučaju ograničenja radi reproduciranja za privatno korištenje
PRAVNO ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU
Sastoji se u isključivom pravu
• reemitiranja svojih emitiranja bežično i putem žica
• fiksiranja svojih emitiranja
• reproduciranja svojih fiksiranih emitiranja
• distribuiranja, osim prava iznajmljivanja i javne posudbe, svojih fiksiranih emitiranja
• javnog priopćavanja svojih emitiranja, ako je takvo priopćavanje pristupačno javnosti uz plaćanje ulaznice
• stavljanja na raspolaganje javnosti svojih fiksiranih emitiranja
Kabelski distirbuter koji samo retransmitira radiodifuzijska emitiranja nije irganizacija za radiodifuziju.
PRAVO NAKLADNIKA
Sastoji se u pravu na naknadu za svako reproduciranje svojih pisanih izdanja za privatno ili drugo vlastito korištenje.
Nakladnici koji prvi put zakonito izdaju ili priopće javnosti još neobjavljeno autorsko djelo na kojemu je autorsko pravo prstalo, imaju pravo odgovarajuće imovinskim autorskim pravima.
PRAVO PROIZVOĐAČA BAZA PODATAKA
Sastoji se u isključivom pravu
• reproduciranja svoje baze podataka
• distribuiranja primjeraka svoje baze podataka uključujući iznajmljivanje
• stavljanje na raspolaganje javnosti svoje baze podataka
• drugog oblika priopćavanja javnosti svoje baze podataka
REPRODUCIRANJE
• isključivo pravo izrade jednog ili više primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku
• fiksiranje utvrđivanje na materijalnu ili drugu odgovarajuću podlogu
• reproducira se i fiksira osobito, grafičkim postupcima, fotokopiranjem i drugim fotografskim postupcima kojima se postiže isti učinak, zvučnim ili vizualnim snimanjem, građenjem odnosno izvedbom dijela arhitekture, pohranom autorskog djela u elektroničkom obliku, fiksiranjem autorskog djela prenošenog kompjuterskom mrežom na materijalnu podlogu
DISTIRIBUIRANJE
• isključivo pravo stavljanja u promet izvornika ili primjerka prodajom ili na koji drugi način te njihova nuđenja javnosti u tu svrhu
• s prvom prodajom ili drugim prijenosom vlasništva nad izvornikom ili primjercima na području Republike Hrvatske, od strane nositelja prava ili uz njegov pristanak, iscrpljuje se pravo distribucije u pogledu tog izvornika odnosno tih primjeraka za područje Republike Hrvatske
• iscrpljenjem prava distribucije ne prestaje pravo iznajmljivanja autorskog djela, pravo da se odobri ili zabrani izvoz ili uvoz izvornika ili primjeraka dijela u pdređenu državu
OGRANIČENJE PRAVA REPRODUCIRANJA
• reproduciranje je dopušteno i bez odobrenja nositelja prava na bilo koju podlogu ako to čini za privatno korištenje, a u obliku fotokopije i za drugo vlastito korištenje, koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namjenjeno ili pristupačno javnosti, te ako se takvo reproduciranje ne suprostavlja redovitom korištenju i neopravdano ne šteti zakonitim interesima nositelja prava
• međutim, u tom slučaju nositelji prava imaju pravo na primjerenu naknadu
ULOGA CARINSKE SLUŽBE
Izuzetno važna, a ponekad i ključna u omogućavanju zaštite autorskog i srodnih prava od neovlaštenog reproduciranja, a takva bi uloga trebala biti i za zaštitu od neovlaštenog distribuiranja.
POSTUPANJE CARINSKE SLUŽBE
U postupanju s robom koja sadrži autorska djela i objekte srodnih prava, carinska služba mora voditi računa uz odredbe Carinskog zakona (čl.70/3) te Uredbe o provedbi carinskih mjera u vezi s robom kojom se potvrđuje pravo intelektualnog vlasništva (NN 106/03) i Pravilnika o načinu polaganja, unovčavanja i povratu instrumenta za osiguranja za namirenje troškova čuvanja i održavanja robe pri provedbi carinskih mjera zbog povrede prava intelektualnog vlasništva (NN 167/03) i o odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03).
Uredba o provedbi carinskih mjera u vezi s robom kojoma se potvrđuje pravo intelektualnog vlasništva
Odnosi se na ¨piratsku robu¨ (primjerke koji su izrađeni bez odobrenja nositelja autorskog ili srodnih prava) i ¨robu kojom se povrijeđuje pravo intelektualnog vlasništva¨(kalup i matrica posebno dizajnirani i prilagođeni za izradu piratske robe), što omogućuje postupanje usmjereno na zaštitu od neovlaštenog reproduciranja (čl.2)
Čl. 3. određuje da se ne odnosi na robu koja je bez pristanka nositelja prava predmet carinskog postupka ako je izrađena uz odobrenje nositelja odnosnog prava.
Ta odredba je neusklađena s odredbama ZAPSP o pravu distribucije (čl.20) koji izričito određuje da je nositelj prava ovlašten i nakon prijenosa vlasništva zabraniti uvoz ili izvoz izvornika odnosno umnoženog primjerka u određenu državu.
Da li je opravdano izbjegavanje uloge carinske službe u zaštiti prava distribucije do kojeg dolazi zbog neusklađenosti podzakonskog akta sa zakonom ?!
POSEBNE PRETPOSTAVKE U SVEZI S POGRANIČNIM MJERAMA
Članak 51.
Zaustavljanje od strane carinskih vlasti
Članice će, u skladu s niže navedenim odredbama, usvojiti postupke koji će omogoćiti nositelju prava, koji ima valjane razloge za sumnju da će doći do uvoza robe s krivotvorenim žigom ili neovlašteno umnoženih primjeraka djela zaštićenog autorskim pravom, da podnese pismeni zahtjev nadležnom tijelu, bilo upravnom ili sudskom, da carisnke vlasti zaustave puštanje takve robe u slobodni opticaj.Članice mogu omogućiti primjenu takvog postupka i glede robe kojom se na drugi način povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva, ako su ispunjene pretpostavke iz ovog Razdjela.Članice mogu također odrediti odgovarajuće postupke od strane carinskih vlasti u svezi s zaustavljanjem puštanja robe glede koje su povrijeđena navedena prava namijenjene izvozu s njenog teritorija.
Članak 52.
Primjena
Svaki nositelj prava koji pokreće postupak prema članku 51. treba dostaviti prikladan dokaz koji će uvjeriti nadležna tijela da , sukladno propisima zemlje u koju se uvozi, postoji prima facie povreda prava intelektualnog vlasništva nositelja prava, te dati dovoljno detaljan opis robe kako bi bila lako prepoznatljiva carinskim vlastima.Nadležna tijela izvijestit će predlagatelja u razumnom roku je li zahtjev prihvaćen, i kad je određeno od nadležnog tijela, razdoblje tijekom kojeg će carinska vlast provoditi te mjere.
Članak 53.
Kaucija ili ekvivalentno osiguranje
1. Nadležna tijela ovlaštena su od predlagatelja tražiti kauciju ili ekvivalentno osiguranje dovoljno da bi se zaštitio tuženik i nadležno tijelo i da se spriječi zlouporaba.Takva kaucija ili ekvivalentno osiguranje neće bezrazložno priječiti pribjegavanju istim postupcima.
2. Kada sukladno zahtjevu iz ovog Razdjela carinske vlasti zaustave puštanje u slobodani opticaj robe koja uključuje industrijski dizajn, patente, planove rasporeda ili neobjavljene informacije, na temelju odluke koja nije sudska ili od neke druge samostalne vlasti, a rok određen člankom 55. je istekao bez da je za to nadležno tijelo odobrilo privremeno oslobađanje, i pod pretpostavkom da su svi ostali uvjeti za uvoz ispunjeni, vlasnik, uvoznik ili primatelj dotične robe ima pravo na njeno oslobađanje po polaganju osiguranja u iznosu dovoljnom za zaštitu nositelja prava od bilo koje povrede.Plaćanje takvog pologa neće ograničiti druga pravna sredstva dostupna nositelju prava, a razumijeva se da će se polog vratiti ako nositelj prava ne postavi svoj zahtjev u razumnom roku.
Članak 54.
Obavijest o zaustavljenju
Uvoznik i predlagatelj beit će bez odlaganja obaviješteni o zaustavljenju robe sukladno članku 51.
Članak 55.
Trajanje zaustavljanja
Ako, u razdoblju ne dužem od deset radnih dana nakon što je podnositelju zahtjeva dostavljena obavijest o zaustavljanju, carinske vlasti nisu izviješćene da je postupak za odlučivanje o meritumu slučajno pokrenula stranaka druga od tuženika, ili da je nadležno tijelo donijelo privremene mjere produžujući zaustavljanje puštanja robe, roba će biti puštena, pod pretpostavkom da su zadovoljeni svi ostali uvijeti za uvoz ili izvoz ; u prikladnim slučajevima, ovo se razdoblje može produljiti za daljnjih deset radnih dana.Ako je pokrenut postupak za meritorno odlučivanje o slučaju, preispitivanje, uključujući i pravo na saslušanje, održat će se na zahtjev tuženika, da bi se odlučilo, u razumnom roku, hoće li te mjere biti izmjenjene, opozvane ili potvrđene.Bez obzira na gore navedeno, obustavlje li se ili ukida mjera zaustavljanja robe sukladno privremenim sudskim mjerama, primjenjivat će se odredbe iz stavka 6. članka 50.
Članak 56.
Odšteta uvozniku i vlasniku robe
Nadležna tijela ovlaštena su naložiti podnositelju zahtjeva da plate uvozniku, primaocu i vlasniku robe prikladnu naknadu za svaku štetu prouzročenu im neopravdanim zadržavanjem robe ili zadržavanjem puštene robe u promet sukladno članku 55.
Članak 57.
Pravo na pregled i obavještavanje
Ne ograničavajući zaštitu povjerljivih informacija, članice će odrediti da su nadležna tijela ovlaštena dati nositelju prava dostatnu mogućnost pregleda robe zadržane oda carinske vlasti kako bi se potkrijepili zahtjevi nositelja prava.Nadležna tijela također su ovlaštena dati uvozniku jednaku mogućnost za pregled takve robe.Kad je donesena pozitivna odluka o meritumu spora, članice mogu ovlastiti nadležna tijela da obavijeste nositelja prava o imenima i adresama pošiljatelja, uvoznika i primatelja, i o količini rečene robe.
Članak 58.
Postupanje po službenoj dužnosti
Kad članice nalažu nadležnim tijelima da djeluju samoinicijativno i obustave propuštanje robe za koju imaju prima facie dokaz o povredi prava intelektualnog vlasništva :
a) nadležna tijela mogu svakodobno zatražiti od nositelja prava svaku informaciju koja im može pomoći u izvršavanju ove ovlasti
b) uvoznik i nositelj prava bit će odmah izviješćeni o obustavi.Kad uvozni uloži pravno sredstvo protiv obustave kod nadležnih tijela, obustava će biti, mutatis mutandis, podložna uvjetima postavljenim u članku 55.
c) Članice će jedino izuzeti tijela javne vlasti i službenike od Odgovornosti da odgovarajućim mjerama poprave štetu kada su postupci poduzeti ili namjeravani u dobroj vjeri.
Članak 59.
Pravna sredstva
Ne ograničavajući druga prava koja su otvorena nositelju prava i uz pridržavanje prava tuženika tražiti preispitivanje od sudske vlasti, nadležna tijela ovlaštena su naložiti uništavanje ili uklanjanje robe u svezi koje se povrijeđuju prava sukladno načelima postavljenim u članku 46.Glede robe s krivotvorenim žigom, neče se dopustiti ponovni izvoz dotične robe u neizmjenjenom stanju ili podvrgnuti je drukčijem carinskom postupku, osim u izuzetnim okolnostima.
Članak 60.
Uvoz malih količina
Članice mogu izuzeti primjene gore navedenih odredaba malu količinu robe nekomercijalne naravi u putničkoj osobnoj prtljazi ili poslane u malim pošiljkama.
Autor: prof. dr. Igor Gliha
